Od 5. do 8. svibnja 2019. godine u Bergenu, u Norveškoj, održan je studijski posjet i stručno usavršavanje „Public libraries and their rolesand work in inclusion and learning”. Studijski je posjet okupio 25 predstavnika iz 18 zemalja Europske unije. Predstavnik je iz Hrvatske bio zaposlenik Gradske knjižnice i čitaonice Vinkovci Tihomir Marojević. Aktivnosti koje su održane za vrijeme boravka u Bergenu mogu se podijeliti na nekoliko tematskih cjelina.
Primjeri dobre prakse u Norveškoj
Predstavnici su nekoliko norveških knjižnica predstavili program učenja norveškoga jezika „Language café”. Radi se projektu koji se provodi na nacionalnoj razini. Ciljana su skupina imigranti i izbjeglice, odnosno doseljenici koji u opuštenoj i neformalnoj atmosferi, najčešće ugostiteljskoga objekta koji postoji u većini narodnih knjižnica u Norveškoj, uče norveški. Ovo predstavlja prvi korak u integraciji doseljenika.
Posjete knjižnicama
Prvi je dan studijskoga posjeta organizirana posjeta knjižnici u Bergenu, a drugi su dan sudionici posjetili knjižnicu u Vossu.
Ovom su prilikom predstavljene aktivnosti koje se provode u knjižnicama u Norveškoj. Na ovaj se način može usporediti rad jedne narodne knjižnice u Norveškoj s radom narodne knjižnice u Hrvatskoj. Zaključak je kako se na programskoj razini rad Gradske knjižnice i čitaonice Vinkovci ne razlikuje mnogo. Postoje specifičnosti koje su uvjetovane lokalnom sredinom, primjerice u Bergenu se dosta radi s doseljenicima, što nije karakteristično za narodne knjižnice u Hrvatskoj. Ostali programi, kao što su informatičke edukacije, programiranje, korištenje 3D printera slični su modelima koji se primjenjuju u Gradskoj knjižnici i čitaonici Vinkovci, a primjerice edukacija korištenjem tehnologije virtualne stvarnosti koja se primjenjuje u Vinkovcima još se uvijek ne koristi u Bergenu ili Vosu.
Vidljiva je razlika bila u načinu posudbe građe te vrsti građe koja se posuđuje. U Bergenu postoji veliki glazbeni odjel s nekoliko tisuća glazbenih ploča koju su vrlo tražene. Postoji mogućnost posudbe glazbenih instrumenata. Knjižnica posjeduje radionicu gdje korisnici Knjižnice mogu po potrebi koristiti određene alate za popravke.
Najveća razlika hrvatskoga i norveškoga knjižničarskog sustava je u članarinama. U Norveškoj je članstvo u knjižnicama besplatno te članska iskaznica vrijedi u svim narodnim knjižnicama pa se građa može posuditi i vratiti u bilo kojoj narodnoj knjižnici, primjerice knjiga se može posuditi u Oslu, a vratiti u Tromsu koji je udaljen 1150 km od Osla.
Grupne rasprave
Organizirane su četiri tematske rasprave o sljedećim temama: učenje jezika u knjižnici, korištenje digitalnih tehnologija u edukaciji, knjižnice kao mjesto debata te inovativni način učenja. Svaki je sudionik mogao sudjelovati na dvjema raspravama. Tihomir Marojević sudjelovao je na raspravama o učenju jezika gdje je predstavio model učenja njemačkoga kroz igru te tečaj hrvatskoga znakovnog jezika koji se održavao u Gradskoj knjižnici i čitaonici Vinkovci. Upravo je tečaj hrvatskoga znakovnog jezika bio najzanimljiviji za ostale sudionike jer nijedna knjižnica čiji su predstavnici sudjelovali u studijskom posjetu nije provodila sličan tečaj. Vidljiva je bila razlika između zemalja kao što su Norveška i Švedska koje provode tečajeve za učenje norveškoga ili švedskoga jer imaju veliki priljev doseljenika, u odnosu na zemlje kao što su Litva ili Hrvatska koje provode tečajeve učenja stranih jezika.
Druga rasprava na kojoj je sudjelovao Tihomir Marojević bila je o korištenju digitalnih tehnologija u edukaciji na kojoj je predstavio modele informatičkih tečajeva, programiranja uz pomoć microbitova, modeliranja i 3D printanja te korištenje VR tehnologije u edukaciji. Sudionici rasprave provodili su slične edukacije, ali neki stavljaju veći naglasak na STEM edukacije, drugi na informatičke tečajeve ili neki drugi program. Osnovna je razlika u području koje je trenutačno zanimljivo korisnicima na koje svaka ustanova stavlja naglasak. Bilo je nekoliko izvrsnih primjera STEM radionica te radionica robotike koje se još uvijek ne provode u Gradskoj knjižnici i čitaonici Vinkovci, ali isto tako treba reći da pojedine radionice koje provodi Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci kao što su VR radionice, ne provode se u ustanovama koje su bile predstavljene na studijskom putovanju, dobar dio ustanova još uvijek ne posjeduje 3D printer. Može se zaključiti kako su u pojedinim područjima hrvatske knjižnice naprednije od drugih europskih knjižnica, dok u pojedinim zaostajemo.
Prezentacije predstavnika DIKU agencije
Tijekom triju prezentacija DIKU agencija prenijela je osnovne smjernice za prijavu Erasmus + programa. Nastojala je potaknuti sudionike posjete na prve razgovore o mogućim partnerstvima u budućnosti. Predavači su istaknuli kako su norveške knjižnice dosta pasivne prema Erasmus + programu te je jedan od razloga organiziranja ovoga studijskog putovanja poticanje knjižnica kako norveških tako i europskih na korištenje Erasmus + programa.
O Bergenu – najkišnijem europskom gradu
Bergen je s 260.200 stanovnika (2010.) te 384.100 stanovnika širega gradskog područja (Veliki Bergen) drugi po veličini grad u Norveškoj. Smješten je na jugozapadnoj obali Norveške u administrativnoj regiji Hordaland, čije je upravno središte. Osnovao ga je Olaf III. Norveški 1070. godine kao prijestolnicu Norveške, što je Bergen i bio do 1299. godine. Danas je Bergen najpoznatiji po Bryggenu, odnosno nizu hanzeatskih trgovačkih zgrada na istočnoj strani fjorda na ulazu u grad koje datiraju iz 14. stoljeća i pod zaštitom su UNESCO-a. Bergen je poznat i po obilnim i dugotrajnim kišama. Godišnja količina padalina je oko 2250 mm/m², a najdulje zabilježeno neprekidno kišno vrijeme bilo je od 3. siječnja do 26. ožujka 1990. godine.
Studijski posjet organizirala je agencija DIKU – Direktoratet for internasjonalisering og kvalitetsutvikling i høyere utdanning iz Bergena. Boravak u Bergenu financirala je Europska unija kroz program Erasmus +, a put u Bergen je za hrvatskoga sudionika financirala Agencija za mobilnost i programe Europske unije.
Ovaj tekst odražava isključivo stajalište autora publikacije i Komisija se ne može smatrati odgovornom prilikom uporabe informacija koje se u njoj nalaze.
