Povijest Gradske knjižnice i čitaonice Vinkovci
Današnja Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci osnovana je 1945. godine kao Knjižnica i čitaonica Narodnoga fronta, ali sljednica je duge i bogate povijesti čitaonica iz 19. i prve polovice 20. stoljeća, prvenstveno Vinkovačke čitaonice, utemeljene 9. kolovoza 1875. godine u kavani „Zum Keiser von Öesterreich”. Čitaonicu su osnovala 33 člana, ugledni građani Vinkovaca: Antun Lisac, okružni školski nadzornik, časnik Antun pl. Kurelec (prvi predsjednik), prof. Martin Seneković, profesori Mijo i Pero Brašnić, dr. Oton Kučera, poznati astronom i fizičar, Slavko Cuvaj, kasnije ban i kraljevski komesar, dr. Hugo Blum i dr.
Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci najstarija je ustanova u Gradu. Nositelj je kulturnih aktivnost i najvažnija podrška obrazovnom i znanstveno-istraživačkom radu u Gradu i Županiji. Knjižnica je izravno ili posredno zaslužna za utemeljenje brojnih kulturnih ustanova i manifestacija u Gradu, kao što su Gradsko kazalište „Joza Ivakić” Vinkovci, Galerija likovnih umjetnost „Slavko Kopač” Vinkovci, Radiopostaja Vinkovci, Glazbena škola Josipa Runjanina Vinkovci, Hrvatsko pjevačko društvo „Relković”, Dječje Vinkovačke jeseni, Pjesnički susreti u Drenovcima (koji su se nekada organizirali u Vinkovcima).
Treba istaknuti da su Vinkovci prvi grad u Hrvatskoj koji je imao dječji odjel jer je davne 1937. godine kao dio Hrvatske čitaonice utemeljena Dječja knjižnica koja je imala svoj fond, radno vrijeme, zaposlenika i ciljane korisnike, što su karakteristike današnjih dječjih odjela u narodnim knjižnicama.
Vinkovačka Knjižnica u Republici Hrvatskoj, uz knjižnicu iz Rijeke, je prva koja je preuzela standarde moderne Knjižnice. Godine 1959. građa se počela slagati prema Univerzalnoj decimalnoj klasifikaciji i uvelo se cjelodnevno radno vrijeme.
Značajno je da je Gradska (tada Narodna) knjižnica i čitaonica Vinkovci, uz knjižnice iz Rijeke i Varaždina, inicirala donošenje prvoga Zakon o knjižnicama 1960. godine. Zakon je stupio na snagu 11. studenog iste godine pa se danas Dan narodnih knjižnica obilježava upravo 11. studenog.
Svoje najteže trenutke u povijesti Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci doživljava u noći sa 16. na 17. rujna 1991. godine kada su je srpske snage granatirale te zapalile. Knjižnica je u potpunosti izgorjela te se radi o jedinoj knjižnici koja je do temelja uništena u Domovinskom ratu. Uništen je fond od 75.000 knjiga te rukopisi Joze Ivakića, Josipa Kozarca i Vladimira Kovačića. Obnova fonda vinkovačke Knjižnice započinje gotov odmah. Kroz akciju Poklonimo knjigu razrušenim knjižnicama prikupljeno je 50.000 knjiga za Knjižnicu u Vinkovcima. U jesen 1992. godine Knjižnica dobiva na korištenje zgradu na adresi Ivana Gundulića 6, Vinkovci u kojoj ostaje do 2023. godine kada seli u novu zgradu Knjižnice.
Godine 2020. Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci obilježila je 145 godina postojanja, a tim je povodom priređen dokumentarni film 145 godina Gradske knjižnice i čitaonice Vinkovci.